субота, 30. јул 2016.

Mrvice na bradi - omaž porodičnim obedima

The spread

Zašto od slatkiša najviše volim keks? Zbog mrvica. Gricneš pa onda otreseš mrvice kao pur sa cigare (ovo samo kao slikovit primer), kao prašinu sa knjige koja dugo nije otvarana. Isto je i sa ukusnim hrskavim hlebom. Zagrizeš a na bradi ostane po koja mrva ili brašno. 

Jedna od stvari koja me posebno čini srećnom jesu zajednički obedi gde, složićete se, ima dosta mrvica. Cela porodica, obilje hrane, činija iz ruke u ruku, dosipanje (nikad nema dosta kad nas ima dosta), mama koju jedva nateramo da sedne (Ženo! Sudovi mogu da čekaju!), nerviranje oko malih kutlača (svaki put ista priča i nikada ne kupimo te velike kutlače), baba koja samo čeka da ja otvorim belo vino (ona kao ne pije, šššš)...

Mrvice. 


Tako jednostavna stvar - porodica za trpezarijskim stolom. I svako priča svoju priču a opet nekako svako svakoga sluša. Čudno, to nam inače nikada ne uspeva. Valjda smo uz dobru hranu tolerantniji. Porodična okupljanja su sitnica, mrvica, ali mrvica najukusnijeg keksa (recimo kokos, badem, lešnik) koju morate da pokupite sa tanjira. To se ne propušta. 

Leti, pogotovo.

Sveže hrane koliko ti padne na pamet. Dobro, malo se svađamo oko recepata, svako daje svoj predlog i na kraju se složimo. Nekako. A nekad se desi da nemamo ideju pa se neko naljuti kako je sve na njemu (čitajte majka ili tetka). Žvakanje i pričanje punih usta, smeh, zveckanje posuđa. Uvek se neko zasmeje da mora da ustane od stola za koji sekund (ne gledajte samo u mene, nisam jedina). Na tim intimnim porodičnim okupljanjima niko vas neće optužiti da ste neozbiljni, barem je u mom okruženju tako.

Znate te momente. Ne pazite previše šta pričate niti kako jedete, da li su vam leđa prava (mada je ovo kod mene prirodni položaj, ne lažem kad kažem da me malkice boli kad iskrivim leđa), da li su noge pravilno prekrštene. Jednostavno sedite, uzmete rukom komadić zapečene makarone sa vrha, nabodete na viljušku nešto iz tuđeg tanjira, ukradete komadić tuđeg hleba, preterate sa hranom ali vam kao magijom ostane dovoljno mesta za desert. Popušta se kaiš i oblači lepršava bluza (da prekrije pun stomak).

Sečenje kolača po pravoj liniji (meni ne uspeva), dodavanje tacnica sa minijaturnim viljuškama koje posle svega pola minuta grebu po praznim tacnicama ostatke ukusnog slatkiša.

Veče i grickanje ostataka uz nasumičan film na TV-u (koliko puta se zadesi neki Poaroov slučaj, nećete verovati). Ako mene pitate ja sam uvek za neformalna porodična druženja.

Sećam se prakse letnjeg roštiljanja čim "zahladi" napolju. Svako doprinosi na neki način kako bi se spakovala savršena večera u dvorištu. Ogromna činija salate i korpa sa hlebom, usta puna i hrane i priče. Nije u mom maniru, ali da dodam - neka ide život, na holesterol će se paziti sutra!



Desi se da iz ruke izleti čaša, da neko zakači i obori tanjir, prospe se nešto... Ništa zato. Imamo prećutni dogovor da ništa ne shvatamo previše ozbiljno, pogotovo ono što se može nadoknaditi novcem. Jedna čaša manje. Pih!
Koliko se samo priča ispriča za tih dva sata. Svaki dan smo zajedno a prilikom tih posebnih trenutaka ispirčamo svašta, pa i mnoge stvari koje su se desile davno, koje smo imali prilike da ispričamo bezbroj puta do tada, ali nismo.

Nema jasnih pravila, nema demarkacione linije koja kaže ovo sme a ovo ne. Dress code? Molim vas. Pomenuh gore popuštanje kaiša i lepršave bluze, pa ako vam je stalo do nekih pravila neka onda bude - što udobnije.


Pošto ste čitajući tekst uporedo hvatali beleške ostaje vam da ih pretočite u kvalitetno porodično druženje. Toplina i mrvice. Svi jedu a vi u jednom trenutku posegnete za čašom, usledi duuug gutljaj i posmatranje. Samo ih gledate i znate da vam nije potreban poseban razlog da ih volite, a ima ih za podugačku listu. Gledate, sa čašom još uvek priljubljenom uz usne i sve što znate da ste neizmerno zahvalni. 



Fotografije - Pinterest, Tumblr, The Every Girl

2 коментара:

  1. Ja obožavam porodične ručkove, kod mene, uglavnom nedeljom. Nema potrebe da opisujem, ti si to već gore prelepo napisala. Sviđa mi se ubacivanje detalja i sitnica koje su apsolutno tačne, a sada mi nikada ne bi pale na pamet. Predivan post, draga ☺❤

    Novi post
    milicinkutak123.blogspot.com

    ОдговориИзбриши
  2. Kod mene je porodicni rucak nedeljom i zaista su to neki od najlepsih porodicnih trenutaka. :)

    ОдговориИзбриши